Saopštenje opštine Čajetina, Milana Stamatovića, prenosimo u celosti:
Kako u RGZ-u šupe i kokošinjci postaju osnov za upis stotina hektara zemljišta
PREKO NOĆI U KATASTAR BEZ OSNOVA UPISANO JOŠ 57 ARI NA PRIVATNOG VLASNIKA
8.000 hektara Zlatibora ne sme postati plen katastarske samovolje
Direktor Republičkog geodetskog zavoda, ili ekipa koja mu sa uzurpiranih stranica jedne republičke institucije vodi političku kampanju, ponovo pokušava da građanima objasni kako je za upis u katastar neophodna upotrebna dozvola.
Tako je – za obične građane. Za njih su potrebne godine čekanja, desetine potvrda i beskrajna administrativna procedura kako bi dokazali da je njihova kuća zaista njihova.
Međutim, izgleda da postoje i privilegovani. Ako ste deo odabranog kruga, upotrebna dozvola nije prepreka. Dovoljan je nelegalni objekat nazvan „stočna vaga“, a ako ni njega nema – izgleda da se i to može rešiti. Pitanje je samo ko ima taj magični štapić.
Jer, ako je sve onako kako direktor RGZ-a tvrdi, kako je onda moguće da se pojedine parcele na Zlatiboru praktično preko noći upisuju u katastar, dok drugi na svoja prava čekaju godinama? Posebno ako se zna da Republički geodetski zavod 2017. godine nije ni mogao da osnuje katastar nepokretnosti na ovim parcelama primenom novog zakona, jer je postupak izlaganja morao da bude okončan po propisima koji su važili u vreme njegovog pokretanja, odnosno po Zakonu o državnom premeru i katastru iz 2009. godine i njegovim izmenama iz 2010. godine.
Još na stotine parcela se priprema za upis na osnovu nepostojećih objekata, ili objekata poput šupa, kokošinjaca i drugih pomoćnih objekata koje nikada nisu mogle biti osnov za sticanje prava svojine nad ogromnim površinama zemljišta! Ko odlučuje ko će biti privilegovan, a ko će ostati zarobljen u birokratiji?
Magični štapić, očigledno, nije u lokalnoj samoupravi. Ako negde postoji, onda ga treba tražiti u Republičkom geodetskom zavodu – jer samo tamo, po svemu sudeći, pojedine parcele preko noći menjaju vlasnike, dok se, prema informacijama kojima raspolažemo, pripremaju i novi upisi stotina parcela, i to na osnovu nepostojećih objekata ili pomoćnih građevina poput šupa i kokošinjaca. Ukoliko je to novi standard za dokazivanje svojine, onda građani Srbije imaju pravo da znaju da zakon očigledno ne važi jednako za sve.
Ovde nije reč o nekoliko spornih placeva, već o oko 8.000 hektara najvrednijeg zemljišta na Zlatiboru. Među tim parcelama nalaze se šume, pašnjaci i prirodni resursi od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju, uključujući i prostor Ribničkog jezera, akumulacije iz koje se Zlatibor snabdeva pijaćom vodom. Posebno zabrinjava činjenica da su u pojedinim slučajevima iz katastra brisane zabeležbe postojanja sudskih sporova, čime je omogućeno da se postupci upisa nastavljaju kao da sporova nikada nije ni bilo. Upravo zato javnost ima pravo da zna ko donosi takve odluke i u čijem interesu.
Na kraju, ostaje samo jedno pitanje: ko i po kom osnovu poklanja državnu imovinu vrednu 20 milijardi evra?
Ako se oko 8.000 hektara najvrednijeg zemljišta na Zlatiboru, uključujući i prirodne resurse od strateškog značaja kao što je Ribničko jezero, može prepisivati na osnovu nepostojećih objekata, šupa ili kokošinjaca, onda to više nije pitanje katastarske procedure. To je pitanje zakonitosti rada državnih organa i zaštite imovine Republike Srbije.
Zato pozivamo Javno tužilaštvo da bez odlaganja ispita sve okolnosti pod kojima su brisane zabeležbe sporova, vršeni upisi spornih parcela i pripremani novi upisi, kao i da utvrdi da li je bilo zloupotrebe službenog položaja i ko za to snosi odgovornost.
Jer, ako institucije ne budu štitile državnu imovinu, javnost ima pravo da postavi pitanje – ko je odlučio da 8.000 hektara Zlatibora pokloni privatnim interesima?
Što se tiče najavljene modernizacije katastra, zbog koje je ovih dana Služba za katastar nepokretnosti u Čajetini zatvorena za rad sa strankama, želimo da istaknemo da Opština Čajetina nema ništa protiv digitalizacije i unapređenja rada državne uprave. Naprotiv, kao jedna od opština sa velikim brojem predmeta i najdinamičnijim razvojem u Srbiji, upravo je Čajetina trebalo da bude među prvima koja će osetiti prednosti modernog, efikasnog i transparentnog katastra.
Modernizaciju podržavamo. Korupciju i zloupotrebu ovlašćenja
