Dan državnosti Srbije – sećanje na Sretenjski ustav

Državna svečanost povodom obeležavanja Dana državnosti Srbije održava se danas kod spomenika voždu Karađorđu u Orašcu, gde je pre 222 godine na Sretenje podignut Prvi srpski ustanak.
Na Sretenje 1804. godine, grupa istaknutijih Srba, narodnih prvaka, njih približno 300, većinom iz tog dela Šumadije, a delom i iz drugih delova tadašnjeg Beogradskog pašaluka, odnosno formalno Smederevskog, izabrala je Đorđa Petrovića poznatog kao Karađorđa za vožda.
Prvi, kratkotrajni ustav Kneževine Srbije donet je na Sretenje 1835. godine, a ustavopiscu Dimitriju Davidoviću uzori su bili odgovarajući pravni spomenici Francuske, odnosno Belgije.
Davidovićev ustav bio je, formalno, na snazi svega 55 dana, a okolne sile odmah su se suprotstavile takvom ustavnom ustrojstvu jer većina zemalja ondašnje Evrope nije ni imala ustave, pa ni Austrija i Rusija.
Dan državnosti Srbije se slavio do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, a kao državni praznik u Republici Srbiji obnovljen je 10. jula 2001, a slavi se od 15. februara 2002. godine.
Ove godine zbog obeležavanja Dan državnosti, koji se u Srbiji inače praznuje 15. i 16. februara, biće neradna tri dana, s obzirom da Sretenje pada u nedelju.
Zlatiborske vesti/RTS





