Deset godina SOS telefona u Užicu
Nevena Ostojić, konsultantiknja i psihološkinja na SOS telefonu za Zlatiboske vesti govori o osnovnim principima ove vrste pomoći žrtvama nasilja.

Pri Ženskom centru Užice pre deset godina uspostavljen je besplatan SOS telefon za žrtve
porodičnog i partnerskog nasilja sa brojem 0800 333 445. Na SOS telefonu kao i u individualnim
konsultacijama rade specijalno edukovane konsultantkinje za rad sa ženama koje su preživele
traumu muškog nasilja i imaju višegodišnje iskustvo u ovoj oblasti. Podrška ženama kroz
konsultacije ima za cilj osnaživanje žena da izađu iz situacije nasilja.
Od kada postoji SOS telefon u Užicu?
Ženski centar Užice uspostavio je specijalizovani SOS telefon za žrtve porodičnog i partnerskog
nasilja u avgustu 2015. godine, a licencirao ovu uslugu u junu 2018. Dobijanjem licence SOS
telefon Užice je postao deo sistema socijalne zaštite, što znači da ispunjava sve standarde i
uslove za pružanje ove usluge. Od početka rada zaključko sa 31.12.2024. godine primljeno je 8
779 poziva na naš SOS telefon, a 1 088 žena nam se obratilo za pomoć i podršku.
Koje područje pokriva?
Od samog početka pružamo uslugu na regionalnom nivou, odnosno na teritoriji čitavog
Zlatiborskog okruga. U skladu s tim, zagovarali smo i regionalno finansiranje ove usluge,
odnosno sufinansiranje proporcionalno veličini lokalne samouprave. Međutim, ovaj cilj još uvek
nije postignut. U kontinuitetu nas podržavaju Grad Užice i opština Čajetina, a u nekoliko navrata
i opština Arilje.

Da li postoje pravila za pozivanje SOS telefona?
Važno je razumeti da SOS telefon postoji kako bi pomogao osobi sa iskustvom nasilja da povrati
poverenje u sebe, sagleda svoju poziciju iz drugog ugla i da počne da veruje da se u njoj nalazi
rešenje za situaciju u kojoj se nalazi. U skladu sa osnovnim idejama i principima postojanja SOS
telefona, svako ko ima iskustvo nasilja ili poznaje nekoga kome bi ovakva vrsta podrške bila
potrebna, može pozvati. Pored usluge SOS telefona, koja podrazumeva psiho-socijlno podršku i
pravno informisanje, dostupna je podrška i putem indivudalnih konsultacija. Usluge su u
potpunosti besplatne i osoba koja pozove ne mora dati svoje lične podatke. Osnovni principi
kojih se pridržavamo u našem radu su: anonimnost, solidarnost, bezuslovno poverenje i
poverljivost.
Ko su konsultantkinje koje rade na SOS telefonu?
Na SOS telefonu rade konsultantkinje koje su prošle niz obuka kako bi stekle posebna znanja i
veštine za pružanje kompletne podrške žrtvama nasilja. Naš tim trenutno čine: diplomirana
pravnica, diplomirana socijalna radnica i master psihološkinja sa ličnim licencama za rad u socijalnoj zaštiti, kao i diplomirana andragoškinja. S obzirom na to da se radi o licenciranoj
usluzi SOS telefona, za nas važi "Pravilnik o bližim uslovima i standardima za pružanje usluge
SOS telefona za žene sa iskustvom nasilja", te u skladu s tim moramo imati minimum dve
stručne radnice.
Na koji način možete da pomognete žrtvi nasilja?
Poziv na SOS telefon ne znači prijavu nasilja nadležnim institucijama, već je prvi korak u
prikupljanju informacija, vraćanju samopouzdanja i izradi plana za prijavu i eventualni izlazak iz
nasilja. Radi se o psihološkoj podršci i osnaživanju žrtve kako bi samostalno donela odluku da
izađe iz nasilja, kao i o pružanju informacija o njenim pravima, radu institucija, pravnim
procedurama i mogućnostima zaštite. Kada žrtva povrati samopoštovanje i samopouzdanje, kada
oseća da je neko stalno uz nju i kada ima sve potrebne informacije, kada jasno razume šta je
tačno očekuje u institucijama i sudskim postupcima, lakše se odlučuje da napusti nasilnika,
istraje u postupcima zaštite od nasilja i ne vrati se nasilniku. Strah je velika prepreka za izlazak iz
nasilja, ali je znanje moć.

Da li je na pravi način podignuta svest o nasilju?
Osim pružanja usluge SOS telefona žrtvama rodno zasnovanog nasilja, ŽCU sprovodi niz
aktivnosti u cilju podizanja nivoa informisanosti o fenomenu, uzrocima, oblicima i posledicama
porodičnog i partnerskog nasilja, prevazilaženja predrasuda i prihvaćenih patrijarhalnih
stereotipa kako kod mladih, tako i kod šire društvene zajednice. Značajan pomak jeste napravljen
ali je veoma važno nastaviti borbu za postizanje nulte tolerancije na nasilje.
Koliko je društvo uključeno u proces nasilja?
Pravo žena da žive bez nasilja zagarantovano je brojnim međunarodnim sporazumima i
nacionalnim dokumentima. Imajući u vidu transgeneracijski prenos nasilja i nasilnih obrazaca
ponašanja imperativni cilj jeste da više nijedno dete ne odraste u nasilnoj porodici i okruženju.
Kako bi bili bliže tom cilju, Ženski centar Užice ali i druge organizacije civilnog društva čiji se
rad zasniva na istim principima, zalaže se da sve žene imaju pristup kvalitetnijim,
multisektorskim uslugama koje su neophodne za njihovu sigurnost i oporavak.
Takođe, neophodno je staviti fokus na rano obrazovanje, u osnovnim i srednjim školama.
Prevencija je i dalje najisplativiji i dugoročno najbolji način za sprečavanje rodno zasnovanog
nasilja.
Da li je Užicu potrebna sigurna kuća?
Ženski centar Užice kontinuirano zagovara od 2016.godine uspostavljanje regionalne sigurne
kuće za bezbedno smeštanje žrtava porodičnog i partnerskog nasilja na teritoriji Zlatiborskog
okruga. Na teritoriji celeg okruga postoji samo Prihvatilište u Priboju koje trenutno nije u
mogućnosti da prima žrtve nasilja. Već godinama unazad nijedna žrtva iz Užica nije smeštena u Sigurnu kuću, a potreba sigurno postoji. Medjutim još uvek nema jasne političke volje da se ovo
važno pitanje reši.

Da li je povećan broj žrtava porodičnog nasilja?
U poslednjih nekoliko godina, prema podacima koje dobijamo od institucija i na osnovu broja
poziva na naš SOS telefon, možemo reći da nema povećanog broja prijava nasilja.
Na koji način ženama iz ruralnih naselja približiti ovu vrstu usluge?
Žene u udaljenim ruralnim sredinama su u većem riziku da dožive nasilje i da duže ostanu u
njemu zbog patrijarhalnog vaspitanja ali i zbog drugih socio-ekonomskih faktora. Neki od
uzroka su: veća finansijska zavisnost žena na selu, manja informisanost o svojim pravima,
udaljenost od institucija koje pružaju podršku i zaštitu. Ženama u takvoj situaciji je ovakav vid
podrške još dragoceniji. Informacije o našoj usluzi u ruralnim sredinama smo širili putem
lokalnih TV i radio stanica, kroz saradnju sa udruženjima seoskih žena, postavljanjem plakata u
mesne zajednice.
Koja su najčešća pitanja?
Najčešća pitanja odnose se na postupanje institucija u situacijama nasilja, procesa razvoda braka
i poveravanja dece na samostalno vršenje roditeljskog prava,
U hitnim slučajevima važno je dobiti pristup podršci koju zaslužujete.Kroz kakvo god neprijatno
iskustvo prolazite – niste same!
SOS telefon – 0800333445
Radno vreme: svakog radnog dana od 8h do 20h
Pozivi su besplatni sa svih mreža fiksne i mobilne telefonije.
Pozivanjem SOS telefona žrtva ili svedok imaju priliku da prijave nasilje, ali i da besplatno
dobiju osnovnu savetodavnu podršku i elementarne informacije. Razgovori koji se vode su
poverljivi, a mogu biti i anonimni.