U iščekivanju Vaskrsa

U iščekivanju Vaskrsa, najvećeg hrišćanskog praznika, vernici privode kraju višenedeljni post i duhovne pripreme. Dani pred praznik protiču u znaku mira i praštanja, dok se u domovima uveliko priprema vaskršnja trpeza i obavlja tradicionalno farbanje jaja.
Pravoslavni vernici pripremaju se za Vaskrs – najveći hrišćanski praznik kojim se obeležava pobeda života nad smrću i simbolično završava višenedeljni post. Ovo je vreme kada se završava i period odricanja ali i otvara novo poglavlje ispunjeno verom, nadom i ljubavlju.
„Vaskrs je majka svih praznika, kruna bogoslužbenog kruga u crkvi. Sa Vaskrsom sve počinje i sa Vaskrsom se sve završava. Gospod, zbog nas ljudi i radi našega spasenja, strada na krstu svojom slobodnom voljom, biva pogreben i treći dan vaskrsava iz groba. Kao što kaže i Sveti Apostol Pavle u poslanici Korinćanima „Ako ne verujemo da je Hristos zaista zbog nas ljudi umro, ako nije vaskrsao, uzalud i vera naša!“
Vaskrsu prethodi sedmonedeljni post, a poslednja sedmica pre Vaskrsa naziva se Strasna ili Stradalna. Za ovu nedelju vezuju se mnogi narodni običaji, a onaj koji deca sigurno najviše vole je bojenje i darivanje jaja, koja su u stvari simbol vaskrsenja. Dan Hristovog Vaskrsenja obeležava se svečanom liturgijom u crkvama, a verujući narod se pozdravlja rečima: „Hristos vaskrse” – „Vaistinu vaskrse”.

„Ova nedelja u našem Hramu obeležena je svetim liturgijama koje su služene na Blagovesti i na Veliki četvrtak. Danas, od 17 časova biće čitana i 12 stradalnih Jevanđelja koja nam govore o stradanju našeg Gospoda Isusa Hrista. Na Veliki petak, u našem Hramu, od 17 časova biće služeno večernje bogosluženje sa iznošenjem plaštanice. Na Veliku subotu biće služena Sveta liturgija Vasilija Velikog u 8 časova ujutru a na praznik Vaskrsenja Gospoda Isusa Hrista, služićemo liturgiju u 18 časova.“ – rekao je za Zlatiborske vesti protonamesnik Milan Mijajlović.
Vernici širom zemlje već uveliko pripremaju svoje domove i porodice za dolazak Vaskrsa i poželjno je da praznik dočekaju u hramovima, na vaskršnjim liturgijama, ali i u krugu najbližih, negujući duh ljubavi, praštanja i
međusobnog poštovanja.
„Praznične dane trebalo bi svi da provedemo u sklopu svojih porodica i naravno, posetom bogosluženja jer, ne doći na Vaskrs na Svetu liturgiju i ne pričestiti se na taj dan, uzalud je vera naša. „Hristos voskrese – Vaistinu voskrese“, srećni praznici!“





