Izložba “Fosilizacija” : Putovanje kroz tragove života stare milijardama godina

Izložba Prirodnjačkog muzeja iz Beograda pod nazivom „Fosilizacija“ otvorena je u biblioteci „Ljubiša R. Đenić“ u Čajetini. Ovo je druga izložba koju biblioteka organizuje u saradnji sa Muzejom. Namenjena je posetiocima svih uzrasta, kako stručnoj, tako i opštoj javnosti, a zainteresovani je mogu posetiti u narednih mesec dana.
Izložba „Fosilizacija“, autora Ranka Pejovića, kustosa paleozoologa, predstavlja sveobuhvatan pokušaj da se posetiocima približi složeni proces nastanka fosila i očuvanja tragova života kroz različite periode geološke istorije.

Autor izložbe vodio je publiku kroz ovu zanimljivu postavku, govoreći o složenim fizičko-hemijskim procesima
koji omogućavaju da ostaci nekada živih organizama budu sačuvani stotinama miliona godina.
„Inspiracija je za mene došla iz neuobičajenog mesta – od dece, od jednog vrlo specifičnog uzrasta, otprilike četvrtog ili petog razreda osnovne škole. Radeći sa njima, uvideo sam da njihovo znanje na ovu temu prevazilazi sva moja očekivanja. Oni sve znaju o dinosaurusima, možda čak i više nego ja, ali uvek imaju ono potpitanje: kako se nešto sačuvalo do danas i kako mi uopšte znamo za to? Na osnovu fosila možemo da rekonstruišemo u kakvoj sredini su živele tadašnje životinje i kako je izgledala naša planeta. Najstariji fosil koji se nalazi ovde je stromatolit; to je stena sačinjena od algi. To su neki od prvih organizama koji su počeli da naseljavaju našu planetu i dokaz da život na Zemlji traje oko tri i po milijarde godina“, rekao je Ranko Pejović.

Izložbom je obuhvaćeno oko sedam tipova fosilizacije. Prirodnjački muzej poseduje više od 80 autentičnih fosila sa teritorije Srbije, regiona i sveta, a deo eksponata mogli su da vide i sinoćnji posetioci Biblioteke.
Ovo je druga izložba koju biblioteka organizuje u saradnji sa Prirodnjačkim muzejom iz Beograda.
„Saradnja sa lokalnim ustanovama kulture jedna je od osnovnih misija Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, odnosno Prirodnjačkog muzeja države Srbije, kao jedinog takve vrste. Trenutno se nalazimo u tri grada: Loznici, Čajetini, gde ćemo biti mesec dana, a istovremeno smo i u Žagubici. Prirodno nasleđe koje baštinimo i predstavljamo ne treba da bude privilegija onih koji žive u Beogradu i svakako se veoma radujemo kada
dolazimo u goste. Ne mogu da vam opišem zadovoljstvo najmlađih kada vide ovakvu izložbu – oduševljeni su! Tako ostvarujemo svoju osnovnu misiju, jer približavajući ovakve sadržaje želimo da širimo svest o zaštiti životne sredine i da posetioci na ovaj način shvate koliko nam je lepa planeta, koliko nam je lepa Čajetina i koliko je potrebno da je zaštitimo“, rekao je Slavko Spasić, direktor Prirodnjačkog muzeja.
Izložbu prati publikacija istoimenog naziva „Fosilizacija“, koja uz niz tekstova koji prate izložbu sadrži i fotografije eksponata iz geoloških zbirki Prirodnjačkog muzeja, zbirki Departmana za ekonomsku geologiju Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, kao i ilustracije autora Bore Milićevića koje opisuju proces i faze fosilizacije.

Izložba je namenjena posetiocima svih uzrasta, kako stručnoj, tako i opštoj javnosti, i
može se posetiti u narednih mesec dana.





